Nešto više podataka o naseljenosti prostora kojeg razmatramo imamo za razdoblje brončanog i željeznog doba (oko 2200. do 400. godine pr. Kr.), no ni ta nalazišta nisu detaljnije ispitana. To razdoblje karakterizira pojava metalurgije, kultiviranje vinove loze i maslina, pojava konja, raslojavanje društva, razvija se trgovina s udaljenijim mjestima, itd.

Prethistorijske gradine (crveni kavdrati) i kamene grobne humke - gomile (plave točkice) unutar i oko Starogradskog polja

U polju i oko njega, na vrhovima i padinama brda, nalazi se velik broj kamenih humaka, gomila, koje nedvojbeno podsjećaju na tipične grobove iz tih razdoblja. Nekad ih je teško razlučiti od velikih krčevina koje su nastale kada su naši preci stvarali nove plodne površine. Niti jedna od njih nije istražena od strane arheologa, pa zasad možemo samo nagađati iz kojeg su vremenskog razdoblja. U svakom slučaju, one svjedoče da su ljudi u polju živjeli i da su na istaknutim mjestima pokapali svoje mrtve.

Slična je situacija i s utvrđenim mjestima - gradinama - iz tog razdoblja. Osim donekle gradine Lompić na ulasku u Starogradsku valu, gradine Glavica nad Starim Gradom, ona na brežuljku Brigi, zatim Gračišće između Vrbanja i Svirča, kao ni druge, nisu uopće iskopavane. Ipak, iako male po obimu, one nam govore da je postojao neki sistem zaštite domorodačkih zajednica, te da Grci koji su se naselili u Starom Gradu i utemeljili svoj grad - Faros - nisu došli u nenaseljeni prostor, ili na pustu zemlju!

Pogled na gomilu na brdu Skudljivac